
Ravanica
Manastir sa crkvom Vaznesenja Hristovog, zadužbina i grobna crkva kneza Lazara · Senje, Ćuprija
Ravanicu je knez Lazar podigao kod današnje Ćuprije kao svoju zadužbinu i grobnu crkvu. Njena crkva Vaznesenja prvi je spomenik moravskog stila, a mošti svetog kneza, posle tri veka izgnanstva, ponovo počivaju u njoj od 1989. godine.
Kako je izgledala kad je podignuta

Minijatura i original
Galerija
Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Ravanicom kod Ćuprije. Izbrojte kupole i obratite pažnju na smenjivanje kamena i opeke.
Istorija
U podnožju Kučaja, kraj rečice Ravanice, knez Lazar podigao je manastir u kome je želeo da bude sahranjen. Tu su, posle Kosovske bitke, položene njegove mošti i odatle se širio kult svetog kneza i kosovskih mučenika. Ravanica je tako postala jedno od najvažnijih svetilišta srpskog naroda.
Pročitaj celoPrikaži manje
Posle Maričke bitke 1371. godine knez Lazar Hrebeljanović postao je najmoćniji srpski vladar. Kao i Nemanjići pre njega, hteo je da ostavi zadužbinu koja će ga nadživeti. Izabrao je dolinu rečice Ravanice, u podnožju planine Kučaj, nedaleko od današnje Ćuprije.
Prema prepisu ktitorske povelje, radovi su počeli između septembra 1376. i avgusta 1377. godine, a povelja manastiru izdata je 1381. godine, kada je crkva po svemu sudeći bila završena. Posvećena je Vaznesenju Hristovom. Manastir je okružen moćnim bedemom sa sedam kula, a u njemu su bili i trpezarija i kelije.
Sredinom devete decenije XIV veka crkva je živopisana. Posle Lazareve pogibije na Kosovu 1389. godine, izmenjena ktitorska kompozicija doslikana je na zidu crkve. Kneževo telo najpre je sahranjeno u Prištini, a potom svečano preneto u Ravanicu. Prilikom prenosa Lazar je proglašen za svetitelja.
Naredna tri veka Ravanica je bila mesto hodočašća. Onda je došla Velika seoba. U proleće 1690. godine ravanički monasi, bežeći pred turskom osvetom sa patrijarhom Arsenijem III, poneli su mošti svog ktitora čak do Sentandreje iznad Budima. Odatle su ih 1697. godine preneli u manastir Vrdnik na Fruškoj gori, koji se od tada zove i Sremska Ravanica.
U Vrdniku su mošti ostale do 1942. godine, kada su zbog ustaških zločina prenete u Sabornu crkvu u Beogradu. Tek 9. septembra 1989. godine, posle 299 godina, uz velike crkvene svečanosti vraćene su u svoju zadužbinu. Te godine se navršilo šest vekova od Kosovske bitke.
Ravanica je stradala više puta. Otvoreni narteks, naknadno dozidan uz crkvu, srušen je u turskim napadima; obnovljen je i oslikan freskama između 1717. i 1729. godine. U drugoj polovini XVIII veka manastir je bio uporište ustanika, pa je u aprilu 1788. godine zapaljen.
Konzervatorski radovi na arhitekturi izvedeni su od 1956. do 1962. godine, a na živopisu 1964. i 1970. godine. Danas je Ravanica ženski manastir Eparhije braničevske i nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Ličnosti i događaji
Ktitor · oko 1329–1389
Knez Lazar Hrebeljanović
Srpski knez, tvorac najjače srpske države posle 1371. godine. Ravanicu je podigao kao svoju zadužbinu i grobnu crkvu, a prikazan je na ktitorskoj kompoziciji sa porodicom. Poginuo je u Kosovskoj bici, a prilikom prenosa moštiju u Ravanicu proglašen je za svetitelja.Kneginja, ktitorka · oko 1335–1405
Kneginja Milica
Lazareva supruga, poreklom iz loze Nemanjića. Naslikana je uz kneza i sinove na ktitorskoj kompoziciji u Ravanici. Posle Kosovske bitke upravljala je državom dok sin Stefan nije odrastao i sa njim se starala o Lazarevom kultu.Knez i despot · 1377–1427
Stefan Lazarević
Stariji Lazarev sin i naslednik, koga je otac još kao dete označio za prestolonaslednika. Sa mlađim bratom Vukom prikazan je na ktitorskoj kompoziciji u Ravanici.Patrijarh pećki · 1633–1706
Patrijarh Arsenije III Crnojević
Predvodio je Veliku seobu Srba 1690. godine. Sa njim su na sever krenuli i ravanički monasi, noseći mošti kneza Lazara.Događaj · 1376–1381
Podizanje Ravanice
Knez Lazar zida crkvu Vaznesenja i utvrđeni manastir; povelja manastiru izdata je 1381. godine. Ravanička crkva prvi je spomenik moravskog stila.Događaj · 1389
Kosovska bitka
Knez Lazar gine na Vidovdan. Ktitorska kompozicija u Ravanici dopunjena je posle njegove smrti.Događaj · 1690
Velika seoba
Monasi nose mošti kneza Lazara u Sentandreju, a 1697. godine u Vrdnik na Fruškoj gori.Događaj · 1989
Povratak moštiju
Posle 299 godina, 9. septembra, mošti svetog kneza vraćene su u Ravanicu.
Iz književnosti
Da kopamo mermera kamena, Da gradimo crkvu od kamena; I Turci će carstvo preuzeti, I naše će zadužbine služit' Od vijeka do suda Božijega
U narodnoj pesmi „Zidanje Ravanice“ kneginja Milica prekoreva Lazara što ne gradi zadužbinu, kao što su činili Nemanjići. Knez namerava da crkvu pokrije zlatom i biserom, ali ga Miloš Obilić savetuje da zida od kamena, jer će Turci dragocenosti razneti, a kamen će ostati.
Da vidite slavnu Ravanicu U Resavi niže Paraćina Na studenoj r'jeci Ravanici, Zadužbinu našeg gospodara, Gospodara, slavnog knez-Lazara
U pesmi „Miloš u Latinima“ Miloš Obilić nabraja srpske manastire kojima se Latini imaju diviti. Ravanicu pamti kao zadužbinu svog gospodara.
Arhitektura
Moravska škola
Ravanička crkva prvi je spomenik moravskog graditeljstva. Osnova joj je trikonhos – uz oltarsku apsidu na istoku, sa severne i južne strane nalaze se dve pevničke apside – spojen sa upisanim krstom. Nad crkvom se diže pet kupola na naglašenim kockastim postoljima: velika u sredini i četiri manje oko nje.
Zidana je naizmeničnim redovima kamena i opeke. Fasade su raščlanjene kolonetama, nišama i kordonskim vencima, a ukrašene keramoplastikom i izuzetno bogatom plitkoreljefnom kamenom plastikom. Unutra, Ravanica čuva prvi živopis moravskog slikarstva, lirski i dekorativan: u kupolama Hrista, Bogorodicu i proroke, u naosu Velike praznike, Hristova čuda i parabole, svete ratnike i monahe.
Gde je original
Senje, Ćuprija
Povezani spomenici
Izvori(11)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Ravanica (SK 244), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Branislav Vulović, Ravanica, njeno mesto i njena uloga u sakralnoj arhitekturi Pomoravlja – II. Istorija manastira Ravanice, Saopštenja VII, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1966
- Janko Radovanović, Okrugli sto „Knez Lazar — istorija i tradicija“ u Kruševcu i Ćupriji (8—10. septembra 1989), Balcanica XXI, 373–374, Balkanološki institut SANU, Beograd, 1990
- Vikipedija (sr), Manastir Ravanica, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Vrdnik – Ravanica (SK 1023), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Lazar Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Milica Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Stefan Lazarević, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Moravski stil, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
- Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Zidanje Ravanice, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Beč; tekst prema Vikizvorniku, revizija 79993, 1845
- Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 15152


