Pređi na sadržaj
Minijatura Ravanice sa istočne strane: apside i pet kupola, zidovi u pojasevima kamena i opeke.
LazarevićiTabla 02 · Sagrađena oko 1376–1381.

Ravanica

Manastir sa crkvom Vaznesenja Hristovog, zadužbina i grobna crkva kneza Lazara · Senje, Ćuprija

Ravanicu je knez Lazar podigao kod današnje Ćuprije kao svoju zadužbinu i grobnu crkvu. Njena crkva Vaznesenja prvi je spomenik moravskog stila, a mošti svetog kneza, posle tri veka izgnanstva, ponovo počivaju u njoj od 1989. godine.

Kako je izgledala kad je podignuta

Ravanica — Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje.
Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje. Privremena ilustracija, generisana računarom.

Minijatura i original

Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Ravanicom kod Ćuprije. Izbrojte kupole i obratite pažnju na smenjivanje kamena i opeke.

Istorija

U podnožju Kučaja, kraj rečice Ravanice, knez Lazar podigao je manastir u kome je želeo da bude sahranjen. Tu su, posle Kosovske bitke, položene njegove mošti i odatle se širio kult svetog kneza i kosovskih mučenika. Ravanica je tako postala jedno od najvažnijih svetilišta srpskog naroda.

Pročitaj celoPrikaži manje

Posle Maričke bitke 1371. godine knez Lazar Hrebeljanović postao je najmoćniji srpski vladar. Kao i Nemanjići pre njega, hteo je da ostavi zadužbinu koja će ga nadživeti. Izabrao je dolinu rečice Ravanice, u podnožju planine Kučaj, nedaleko od današnje Ćuprije.

Prema prepisu ktitorske povelje, radovi su počeli između septembra 1376. i avgusta 1377. godine, a povelja manastiru izdata je 1381. godine, kada je crkva po svemu sudeći bila završena. Posvećena je Vaznesenju Hristovom. Manastir je okružen moćnim bedemom sa sedam kula, a u njemu su bili i trpezarija i kelije.

Sredinom devete decenije XIV veka crkva je živopisana. Posle Lazareve pogibije na Kosovu 1389. godine, izmenjena ktitorska kompozicija doslikana je na zidu crkve. Kneževo telo najpre je sahranjeno u Prištini, a potom svečano preneto u Ravanicu. Prilikom prenosa Lazar je proglašen za svetitelja.

Naredna tri veka Ravanica je bila mesto hodočašća. Onda je došla Velika seoba. U proleće 1690. godine ravanički monasi, bežeći pred turskom osvetom sa patrijarhom Arsenijem III, poneli su mošti svog ktitora čak do Sentandreje iznad Budima. Odatle su ih 1697. godine preneli u manastir Vrdnik na Fruškoj gori, koji se od tada zove i Sremska Ravanica.

U Vrdniku su mošti ostale do 1942. godine, kada su zbog ustaških zločina prenete u Sabornu crkvu u Beogradu. Tek 9. septembra 1989. godine, posle 299 godina, uz velike crkvene svečanosti vraćene su u svoju zadužbinu. Te godine se navršilo šest vekova od Kosovske bitke.

Ravanica je stradala više puta. Otvoreni narteks, naknadno dozidan uz crkvu, srušen je u turskim napadima; obnovljen je i oslikan freskama između 1717. i 1729. godine. U drugoj polovini XVIII veka manastir je bio uporište ustanika, pa je u aprilu 1788. godine zapaljen.

Konzervatorski radovi na arhitekturi izvedeni su od 1956. do 1962. godine, a na živopisu 1964. i 1970. godine. Danas je Ravanica ženski manastir Eparhije braničevske i nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Ličnosti i događaji

  • Ktitor · oko 1329–1389

    Knez Lazar Hrebeljanović

    Srpski knez, tvorac najjače srpske države posle 1371. godine. Ravanicu je podigao kao svoju zadužbinu i grobnu crkvu, a prikazan je na ktitorskoj kompoziciji sa porodicom. Poginuo je u Kosovskoj bici, a prilikom prenosa moštiju u Ravanicu proglašen je za svetitelja.
  • Kneginja, ktitorka · oko 1335–1405

    Kneginja Milica

    Lazareva supruga, poreklom iz loze Nemanjića. Naslikana je uz kneza i sinove na ktitorskoj kompoziciji u Ravanici. Posle Kosovske bitke upravljala je državom dok sin Stefan nije odrastao i sa njim se starala o Lazarevom kultu.
  • Knez i despot · 1377–1427

    Stefan Lazarević

    Stariji Lazarev sin i naslednik, koga je otac još kao dete označio za prestolonaslednika. Sa mlađim bratom Vukom prikazan je na ktitorskoj kompoziciji u Ravanici.
  • Patrijarh pećki · 1633–1706

    Patrijarh Arsenije III Crnojević

    Predvodio je Veliku seobu Srba 1690. godine. Sa njim su na sever krenuli i ravanički monasi, noseći mošti kneza Lazara.
  • Događaj · 1376–1381

    Podizanje Ravanice

    Knez Lazar zida crkvu Vaznesenja i utvrđeni manastir; povelja manastiru izdata je 1381. godine. Ravanička crkva prvi je spomenik moravskog stila.
  • Događaj · 1389

    Kosovska bitka

    Knez Lazar gine na Vidovdan. Ktitorska kompozicija u Ravanici dopunjena je posle njegove smrti.
  • Događaj · 1690

    Velika seoba

    Monasi nose mošti kneza Lazara u Sentandreju, a 1697. godine u Vrdnik na Fruškoj gori.
  • Događaj · 1989

    Povratak moštiju

    Posle 299 godina, 9. septembra, mošti svetog kneza vraćene su u Ravanicu.

Iz književnosti

Da kopamo mermera kamena, Da gradimo crkvu od kamena; I Turci će carstvo preuzeti, I naše će zadužbine služit' Od vijeka do suda Božijega
— Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Zidanje Ravanice, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, 1845

U narodnoj pesmi „Zidanje Ravanice“ kneginja Milica prekoreva Lazara što ne gradi zadužbinu, kao što su činili Nemanjići. Knez namerava da crkvu pokrije zlatom i biserom, ali ga Miloš Obilić savetuje da zida od kamena, jer će Turci dragocenosti razneti, a kamen će ostati.

Da vidite slavnu Ravanicu U Resavi niže Paraćina Na studenoj r'jeci Ravanici, Zadužbinu našeg gospodara, Gospodara, slavnog knez-Lazara
— Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga

U pesmi „Miloš u Latinima“ Miloš Obilić nabraja srpske manastire kojima se Latini imaju diviti. Ravanicu pamti kao zadužbinu svog gospodara.

Arhitektura

Moravska škola

Ravanička crkva prvi je spomenik moravskog graditeljstva. Osnova joj je trikonhos – uz oltarsku apsidu na istoku, sa severne i južne strane nalaze se dve pevničke apside – spojen sa upisanim krstom. Nad crkvom se diže pet kupola na naglašenim kockastim postoljima: velika u sredini i četiri manje oko nje.

Zidana je naizmeničnim redovima kamena i opeke. Fasade su raščlanjene kolonetama, nišama i kordonskim vencima, a ukrašene keramoplastikom i izuzetno bogatom plitkoreljefnom kamenom plastikom. Unutra, Ravanica čuva prvi živopis moravskog slikarstva, lirski i dekorativan: u kupolama Hrista, Bogorodicu i proroke, u naosu Velike praznike, Hristova čuda i parabole, svete ratnike i monahe.

Gde je original

Senje, Ćuprija

Otvori u Google mapama

Povezani spomenici

Izvori(11)
  1. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Ravanica (SK 244), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  2. Branislav Vulović, Ravanica, njeno mesto i njena uloga u sakralnoj arhitekturi Pomoravlja – II. Istorija manastira Ravanice, Saopštenja VII, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1966
  3. Janko Radovanović, Okrugli sto „Knez Lazar — istorija i tradicija“ u Kruševcu i Ćupriji (8—10. septembra 1989), Balcanica XXI, 373–374, Balkanološki institut SANU, Beograd, 1990
  4. Vikipedija (sr), Manastir Ravanica, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  5. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Vrdnik – Ravanica (SK 1023), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  6. Vikipedija (sr), Lazar Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  7. Vikipedija (sr), Milica Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  8. Vikipedija (sr), Stefan Lazarević, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  9. Vikipedija (sr), Moravski stil, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  10. Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Zidanje Ravanice, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Beč; tekst prema Vikizvorniku, revizija 79993, 1845
  11. Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 15152