Pređi na sadržaj
Minijatura Lazarice sa istočne strane: apside, zidovi od kamena i opeke i kupole sa zelenim krovom; pored nje zastava sa grbom Kruševca.
LazarevićiTabla 01 · Sagrađena oko 1377–1380.

Lazarica

Crkva Svetog prvomučenika Stefana, pridvorna crkva kneza Lazara · Kruševac

Lazarica je pridvorna crkva koju je knez Lazar podigao oko 1377–1380. godine u svojoj novoj prestonici, Kruševcu. Kamene rozete, prepleti i fasada od kamena i opeke čine je jednim od prvih spomenika moravskog stila.

Kako je izgledala kad je podignuta

Lazarica — Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje.
Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje. Privremena ilustracija, generisana računarom.

Minijatura i original

Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Lazaricom u centru Kruševca. Obratite pažnju na smenjivanje kamena i opeke i na rozete u gornjem pojasu fasade.

Istorija

Pre više od šest vekova knez Lazar sagradio je novu prestonicu, Kruševac, i u njoj, pored svog dvora, crkvu posvećenu Svetom prvomučeniku Stefanu. Narod ju je po ktitoru nazvao Lazarica. Preživela je tursku vlast i amaterske popravke, a onda i jednu od prvih naučnih restauracija u Srbiji.

Pročitaj celoPrikaži manje

Posle Maričke bitke 1371. godine Srpsko carstvo se raspalo na oblasti pojedinih velikaša. Knez Lazar Hrebeljanović postepeno je među njima stvorio najjaču državu, u slivu Velike, Zapadne i Južne Morave. Njeno sedište postao je Kruševac, novi utvrđeni grad.

Unutar zidina tog grada knez je, oko 1377–1380. godine, podigao svoju pridvornu crkvu. Nije to bila manastirska crkva, već hram u kome se molio vladar sa porodicom i dvorom. Najverovatnije baš 1377. godine u Kruševcu se rodio i Lazarev sin i naslednik Stefan, koji je ime dobio po tradiciji loze Nemanjića.

Zajedno sa Ravanicom, Lazarevom zadužbinom kod Ćuprije, Lazarica označava početak novog graditeljskog pravca – moravskog stila. Uskoro posle nje podignuta je crkva manastira Kozija, koja je u izvesnom smislu njena kopija i po svemu sudeći delo istih majstora.

Na Vidovdan, 15. juna 1389. godine po julijanskom kalendaru (28. juna po današnjem), knez Lazar je poginuo u Kosovskoj bici protiv vojske sultana Murata I. Njegove mošti prenete su 1391. godine u Ravanicu. Državom je, dok Stefan nije odrastao, upravljala kneginja Milica. Lazar je ubrzo proglašen za svetitelja, a u narodnoj tradiciji ostao je zapamćen kao car Lazar.

Tokom turske vlasti crkva je stradala. Nema tragova prvobitnog živopisa: crkvu je, po svemu sudeći, tek 1737–1740. godine oslikao zograf Andra Andrejević sa svojom družinom, a od tog slikarstva sačuvani su samo fragmenti. Ikonostas iz 1844. godine, verovatno rad slikara Živka Pavlovića, očuvan je u celini.

Posle oslobođenja Kruševca, tokom XIX veka, na crkvi je izvedeno više amaterskih obnova. Prvobitni izgled vratio joj je arhitekta Pera J. Popović, pionirskim konzervatorsko-restauratorskim radovima od 1904. do 1908. godine, zasnovanim na naučnim osnovama.

Zaštitni radovi na arhitekturi i konzervacija ikonostasa obavljeni su 1989. godine. Danas je Lazarica, zajedno sa Kruševačkim gradom, nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Stoji u samom centru Kruševca, a u istom kompleksu vide se i ostaci Lazarevog utvrđenja sa donžon kulom.

Ličnosti i događaji

  • Ktitor · oko 1329–1389

    Knez Lazar Hrebeljanović

    Srpski knez koji je posle 1371. godine stvorio najznačajniju državu na tlu nekadašnjeg Srpskog carstva, sa prestonicom u Kruševcu. Podigao je Lazaricu i Ravanicu, gde se danas čuvaju njegove mošti. Poginuo je u Kosovskoj bici i ubrzo posle toga proglašen za svetitelja. Narod ga pamti kao cara Lazara.
  • Kneginja, vladarka, monahinja · oko 1335–1405

    Kneginja Milica

    Lazareva supruga, poreklom iz loze Nemanjića. Posle Lazareve pogibije upravljala je državom dok sin Stefan nije odrastao. Osnovala je manastir Ljubostinju, gde se zamonašila pod imenom Evgenija i gde je sahranjena. Pisala je i književna dela, među njima „Molitvu matere“. Srpska pravoslavna crkva slavi je kao svetiteljku.
  • Knez i despot · 1377–1427

    Stefan Lazarević

    Sin kneza Lazara i kneginje Milice, najverovatnije rođen u Kruševcu. Vladao je kao knez (1389–1402), a zatim kao despot (1402–1427). Važio je za jednog od najboljih vitezova svog vremena i bio pisac. Prestonicu je 1405. godine preneo u Beograd, čiju je tvrđavu obnovio.
  • Pesnikinja · oko 1350 – posle 1405

    Monahinja Jefimija

    Pre zamonašenja Jelena, udovica despota Uglješe Mrnjavčevića, poginulog u Maričkoj bici. Živela je na Lazarevom dvoru. U zlatnu žicu na crvenoj svili izvezla je „Pohvalu knezu Lazaru“, jedno od najznačajnijih pesničkih dela srpskog srednjeg veka.
  • Zograf · XVIII vek

    Andra Andrejević

    Slikar koji je sa svojom družinom, po svemu sudeći, 1737–1740. godine prvi oslikao unutrašnjost Lazarice. Od tog živopisa do danas su sačuvani samo fragmenti.
  • Arhitekta-restaurator · 1873–1945

    Pera J. Popović

    Srpski arhitekta, heraldičar i veksilolog. Od 1904. do 1908. godine vodio je radove kojima je Lazarici vraćen prvobitni izgled – prvi stručni konzervatorsko-restauratorski poduhvat u Srbiji.
  • Događaj · oko 1377–1380

    Podizanje Lazarice

    Knez Lazar gradi pridvornu crkvu Svetog Stefana unutar zidina novog grada Kruševca. Zajedno sa Ravanicom, ona označava početak moravskog stila.
  • Događaj · 1389

    Kosovska bitka

    Na Vidovdan, 15. (28.) juna, nedaleko od Prištine, srpska vojska pod knezom Lazarom sukobila se sa osmanskom vojskom sultana Murata I. U bici su poginuli i knez i sultan.
  • Događaj · 1391

    Prenos moštiju u Ravanicu

    Mošti kneza Lazara prenete su iz Prištine u njegovu zadužbinu Ravanicu.
  • Događaj · 1737–1740

    Prvi živopis

    Zograf Andra Andrejević sa družinom oslikava crkvu; sačuvani su samo fragmenti.
  • Događaj · 1904–1908

    Restauracija Pere J. Popovića

    Pionirski, naučno zasnovan poduhvat vraća crkvi prvobitni izgled posle amaterskih obnova iz XIX veka.

Iz književnosti

Slavu slavi srpski knez Lazare U Kruševcu mjestu skrovitome.
— Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Kneževa večera, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, 1845

Ovako počinje „Kneževa večera“ iz Vukove zbirke narodnih pesama. Poslednja večera uoči Kosovske bitke u pesmi se odvija upravo u Kruševcu, Lazarevom gradu: knez za sofrom nazdravlja Milošu Obiliću i sumnja u njegovu vernost, a Miloš se zaklinje da će sutra, na Vidov dan, pokazati ko je vera, a ko nevera.

I tako dve želje postigao jesi: i zmiju ubio jesi i mučenja venac primio jesi od Boga.
— Jefimija, Pohvala svetom knezu Lazaru (prevod na savremeni srpski jezik), 1402

Ove reči monahinja Jefimija, koja je živela na Lazarevom dvoru, izvezla je zlatnom žicom na crvenoj svili, kao pokrov za kovčeg sa kneževim moštima. Tako je, manje od petnaest godina posle Kosova, Lazar u književnosti postao „novi mučenik“.

Arhitektura

Moravska škola

Lazarica je jedna od prvih građevina moravskog stila. Njena osnova je trolisna – trikonhos sažetog tipa: uz oltarsku apsidu na istoku, sa severne i južne strane nalaze se još dve polukružne pevničke apside. Crkva ima tri traveja i kupolu nad srednjim. Na zapadu je priprata, koja je prvobitno imala tri ulaza; bočni su kasnije zazidani. Nad pripratom se diže kula-zvonik sa katihumenom i kapelom na spratu.

Zidana je „vizantijskim slogom“: red kamenih tesanika smenjuje se sa tri reda crvene opeke, a široke spojnice maltera namerno ispadaju iz ravni zida. Bočne strane i apside podeljene su u vertikalna polja koja se završavaju lukovima, a dva kordonska venca dele fasadu vodoravno na tri zone. U najvišoj zoni nalaze se kamene rozete, svaka drugačija, na podlozi od crvenih i žutih polja raspoređenih kao na šahovskoj tabli. Oko prozora u zoni ispod njih teče kameni preplet. Upravo ti prepleti i perforirane rozete najefektniji su ukras crkve.

Gde je original

Kruševac

Otvori u Google mapama

Povezani spomenici

Izvori(11)
  1. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Crkva Lazarica (SK 157), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  2. Vikipedija (sr), Crkva Svetog prvomučenika Stefana u Kruševcu, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  3. Vikipedija (sr), Moravski stil, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  4. Vikipedija (sr), Lazar Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  5. Vikipedija (sr), Milica Hrebeljanović, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  6. Vikipedija (sr), Stefan Lazarević, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  7. Vikipedija (sr), Kosovska bitka, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  8. Vikipedija (sr), Pohvala knezu Lazaru, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  9. Vikipedija (sr), Petar Popović (arhitekta), Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026
  10. Jefimija, Pohvala svetom knezu Lazaru (prevod na savremeni srpski jezik), Vikizvornik, revizija 138206, 1402
  11. Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Kneževa večera, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Beč; tekst prema Vikizvorniku, revizija 145436, 1845