
Krušedol
Manastir sa crkvom Blagoveštenja, zadužbina i mauzolej poslednjih Brankovića · Krušedol Prnjavor, Fruška gora
Krušedol na Fruškoj gori podigao je između 1509. i 1516. godine vladika Maksim, poslednji iz despotske loze Brankovića, kao grobnu crkvu svoje porodice. Spaljen 1716. godine, obnovljen je u baroknom duhu i postao najugledniji fruškogorski manastir.
Kako je izgledala kad je podignuta

Minijatura i original
Galerija
Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravim Krušedolom na Fruškoj gori. Obratite pažnju na barokni zvonik i kube.
Istorija
Kada je srednjovekovna srpska država već bila nestala, njeni poslednji despoti našli su utočište severno od Dunava, u Sremu. Jedan od njih, Đorđe Branković, postao je monah i vladika Maksim i na jugoistočnim padinama Fruške gore podigao Krušedol. Manastir je postao grob poslednjih Brankovića, a kasnije i mnogih znamenitih Srba.
Pročitaj celoPrikaži manje
Angelina, udovica slepog despota Stefana Brankovića, živela je sa sinovima Đorđem i Jovanom pod zaštitom cara Fridriha u Beču. Sredinom osamdesetih godina XV veka ugarski kralj Matija imenovao je Đorđa za srpskog despota, a Brankovići su dobili imanja u Sremu. Nesrećan u braku, Đorđe je 1496. godine napustio despotsku čast i zamonašio se pod imenom Maksim. Despot je postao njegov brat Jovan, koji je umro 1502. godine.
Dve godine kasnije Maksim i majka Angelina morali su da napuste sremska imanja. Sa moštima oca i brata otišli su u Vlašku, kod tamošnjeg gospodara.
Kada se vratio u Srem, između 1509. i 1516. godine, vladika Maksim podigao je manastir Krušedol, sa crkvom posvećenom Blagoveštenju. U tome mu je najviše pomogao prijatelj, vlaški vojvoda Jovan Njegoje Basaraba, koji je na presto došao 1512. godine, a deo priloga, po svemu sudeći, dala je i majka Angelina. Istoričar Vladimir Ćorović nazvao je Krušedol „zadužbinom i pokojištem poslednjih srpskih despota“. Maksim je u Krušedolu umro 18. januara 1516. godine, a sa njim se ugasila despotska linija Brankovića. Narod i Crkva počeli su da poštuju Brankoviće kao svetu lozu.
Manastir je pretrpeo mnoga razaranja. Najteže je bilo 1716. godine, kada su ga Turci spalili, a mošti Brankovića rasturili. Obnova je počela 1722. godine i trajala do sredine XVIII veka. Tada je Krušedol dobio današnji barokni izgled: visok zvonik severozapadno od crkve, započet 1726. godine, i prostrani otvoreni trem uz zapadno pročelje, pridodat 1745. godine. Od 1750. do 1756. godine oslikani su priprata, naos i oltar.
Posle smrti patrijarha Arsenija III, 1708. godine, Krušedol je određen za sedište srpske mitropolije u Ugarskoj, a u njemu su održavani i prvi narodni sabori. Mitropoliti su, ipak, ubrzo počeli da žive u Karlovcima. U Krušedolu su sahranjeni mnogi znameniti ljudi srpske istorije: patrijarh Arsenije III Crnojević, koji je predvodio Veliku seobu 1690. godine, kneginja Ljubica Obrenović i kralj Milan Obrenović.
U Drugom svetskom ratu manastir je opljačkan i teško stradao. Danas je, po rangu među fruškogorskim manastirima i po bogatstvu riznice, jedan od najvažnijih. Nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Ličnosti i događaji
Ktitor · oko 1461–1516
Vladika Maksim (Đorđe Branković)
Sin slepog despota Stefana Brankovića i Angeline. Kao Đorđe nosio je titulu srpskog despota u Ugarskoj, a 1496. godine se zamonašio i kasnije postao mitropolit. Podigao je Krušedol i manastir Staro Hopovo. Umro je u Krušedolu 18. januara 1516. godine, kao poslednji iz despotske linije Brankovića.Ktitorka · XV–XVI vek
Despotica Angelina
Udovica despota Stefana Brankovića i majka Đorđa (Maksima) i Jovana. Po Ćoroviću, verovatno je dala deo priloga za podizanje Krušedola. Narodna pesma „Smrt Jova Despotovića“ pamti je kao majku Anđeliju.Darodavac · XVI vek
Jovan Njegoje Basaraba
Vlaški vojvoda od 1512. godine, prijatelj vladike Maksima i zaštitnik umetnosti, osnivač manastira Arđeš. Njegovom pomoću, uglavnom, podignut je Krušedol.Patrijarh pećki · 1633–1706
Patrijarh Arsenije III Crnojević
Predvodio je Veliku seobu Srba 1690. godine. Sahranjen je u Krušedolu.Događaj · 1509–1516
Podizanje Krušedola
Vladika Maksim, uz pomoć vlaškog vojvode i majke Angeline, gradi manastir kao grobnicu Brankovića.Događaj · 1716
Spaljivanje manastira
Turci pale Krušedol, a mošti Brankovića bivaju rasturene.Događaj · 1722–1756
Barokna obnova
Podižu se zvonik i trem, a crkva dobija novi živopis (1750–1756).
Iz književnosti
Njegovom pomoću, uglavnom, sazidao je vladika Maksim manastir Krušedol. To je zadužbina i pokojište poslednjih srpskih despota.
Ovako je istoričar Vladimir Ćorović 1933. godine opisao Krušedol, misleći na pomoć vlaškog vojvode Jovana Njegoja Basarabe.
Pak ti trči, štogođ brže možeš, Krušedolu b'jelu manastiru, Te mi zovni mog rođenog brata, Moga brata, Maksima vladiku
U narodnoj pesmi „Smrt Jova Despotovića“ bolesni Jovan, mlađi brat vladike Maksima, šalje slugu u „beli“ Krušedol po brata, a majci Anđeliji poručuje da se sprema na daleki put, da je ne bi rastužio.
Arhitektura
Drugi stil
Krušedolska crkva ima trolisnu, trikonhalnu osnovu: polukružne apside zasvedene polukalotama, izduženi prostor naosa i pripratu. Svodovi su poluobličasti, a osmostrano kube počiva na četiri stupca. Srednjovekovna osnova danas je obavijena baroknim ruhom iz XVIII veka.
Najuočljiviji su visoki barokni zvonik severozapadno od crkve i prostrani otvoreni trem uz zapadno pročelje. Unutra, barokni živopis iz 1750–1756. godine pripisuje se ukrajinskom slikaru Jovu Vasilijeviču (priprata i oltar) i Stefanu Teneckom (naos). Na zapadnoj fasadi i stupcima sačuvani su fragmenti živopisa iz sredine XVI veka. Na ikonostasu dominira monumentalni krst sa Raspećem.
Gde je original
Krušedol Prnjavor, Fruška gora
Povezani spomenici
Izvori(5)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Krušedol (SK 1040), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vladimir Ćorović, Istorija Jugoslavije, treći period, XII. Poslednji Brankovići i despoti Berislavići, Narodno delo, Beograd; tekst prema Vikizvorniku, revizija 49209, 1933
- Vladimir Ćorović, Istorija Jugoslavije, četvrti period, poglavlje 19, Narodno delo, Beograd; tekst prema Vikizvorniku, revizija 49231, 1933
- Vikipedija (sr), Manastir Krušedol, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Narodna pesma, Smrt Jova Despotovića, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 75758
