
Pavlovac
Manastir sa crkvom Svetog Nikole na Kosmaju, iz vremena despota Stefana Lazarevića · Koraćica, Mladenovac
Pavlovac na južnim padinama Kosmaja, u selu Koraćici kod Mladenovca, potiče iz prve četvrtine XV veka, iz vremena despota Stefana Lazarevića. Pored male kamene crkve Svetog Nikole sačuvan je i retki srednjovekovni manastirski konak.
Kako je izgledala kad je podignuta

Minijatura i original
Galerija
Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravim Pavlovcem na Kosmaju. Obratite pažnju na okrugle prozore i tambur kupole.
Istorija
Na zaravni iznad Tihanovačkog potoka, na padinama Kosmaja, vekovima je stajala ruševina kamene crkve za koju se znalo samo da je „stara“. Istraživanja su otkrila da oko nje leži čitavo manastirsko naselje iz početka XV veka, iz doba despota Stefana Lazarevića. Pavlovac je jedan od najstarijih spomenika srpske srednjovekovne kulture na području današnjeg Beograda.
Pročitaj celoPrikaži manje
Početkom XV veka Kosmaj se nalazio u srcu Srpske despotovine, države despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara. Preko ove planine vodio je važan put od Beograda ka južnim krajevima Srbije, a manastir je podignut u njegovoj neposrednoj blizini, na osunčanoj strani strme padine, na platou iznad potoka.
Među retkim izvorima o ovom kraju je jedno pismo despota Stefana Dubrovčanima, pisano „u Pavlovceh“. Istoričari ga datuju u 1424. ili 1425. godinu. To je jedini poznati srednjovekovni pomen mesta, po kome je manastir dobio ime. Selo Pavlovci danas pripada Koraćici.
Ko je podigao manastir – ne zna se. Živo narodno predanje gradnju pripisuje samom despotu, a i naučnici pretpostavljaju da bi ktitor mogao biti on, ali za to nema pouzdanog dokaza. Predanje kao godinu osnivanja navodi 1417, po kojoj je 2017. godine obeleženo šest vekova manastira. Prema arhitekturi, ostacima živopisa i arheološkim nalazima, crkva je datovana u prvu četvrtinu XV veka.
Posle pada Despotovine manastir nije odmah zamro. Turski popis nahije Avala iz 1560. godine pominje „manastir svetog Nikole“ u selu Pavlovci. Kasnije je zapusteo, pa ga pisci XIX veka pominju kao pusti manastir.
Istraživanja i konzervatorski radovi na crkvi počeli su 1967. godine. Sistematska arheološka i arhitektonska istraživanja celog kompleksa trajala su od 1973. do 1975. godine, a od 1977. godine obnavljane su i profane građevine. Pored crkve otkrivene su još tri zgrade podignute u isto vreme. Jedna od njih je stambeni konak, redak primer stambene arhitekture srednjovekovne Srbije.
Danas je Pavlovac manastir Eparhije šumadijske i nepokretno kulturno dobro od velikog značaja.
Ličnosti i događaji
Vladar; ktitor po predanju · 1377–1427
Despot Stefan Lazarević
Sin kneza Lazara, knez (1389–1402) i despot (1402–1427). Pod njegovom vlašću podignut je Pavlovac. Predanje mu pripisuje gradnju manastira. Njegovo pismo Dubrovačkoj republici od 21. novembra 1424. pisano je „u Pavlovcima“: njime je izdao razrešnicu računa dubrovačkim trgovcima koji su bili njegovi carinici. U obližnjem Markovcu nalazi se kameni beleg posvećen njemu.Događaj · 1424
Pismo „iz Pavlovaca“
Despot Stefan 21. novembra 1424. iz Pavlovaca izdaje Dubrovačkoj republici razrešnicu računa za nekoliko dubrovačkih trgovaca, svojih carinika. To je prvi poznati srednjovekovni pomen mesta.Događaj · 1560
Turski popis
Popis nahije Avala beleži manastir svetog Nikole u selu Pavlovci.Događaj · 1967–1977
Istraživanje i obnova
Obnova crkve, sistematska iskopavanja (1973–1975) i obnova profanih zgrada manastira.
Arhitektura
Moravska škola
Pavlovačka crkva pripada moravskoj školi, ali je u mnogo čemu neobična. Osnova joj je sažeti trikonhos: pevničke apside su petostrane, oltarska trostrana, a na zapadu je priprata, zidana istovremeno sa crkvom. Nad sredinom se diže osmostrani tambur sa kupolom, postavljen na složeno, cilindrično postolje; na uglovima tambura su tri različita tipa koloneta.
Crkva je zidana lomljenim i polupritesanim kamenom, bez opeke – pa nema ni karakterističnih moravskih traka kamena i opeke. Umesto toga, na bočnim fasadama i pevnicama nalaze se kružni prozori sa kamenim rozetama, rađenim u duhu moravske plastike. Unutrašnjost je bila živopisana, a kamena časna trpeza u oltaru danas je obnovljena.
Gde je original
Koraćica, Mladenovac
Povezani spomenici
Izvori(4)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Pavlovac – Koraćica (SK 96), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Svetlana Mojsilović, Srednjovekovni manastir u Pavlovcima na Kosmaju – prostorno-arhitektonska studija, Saopštenja XIII, 127–146, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, 1981
- Vikipedija (sr), Manastir Pavlovac, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Stefan Lazarević, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 3. 10. 2026), 2026

