
Studenica
Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, zadužbina i grobnica Stefana Nemanje · Kraljevo
Studenicu je krajem XII veka podigao veliki župan Stefan Nemanja, rodonačelnik Nemanjića, kao svoju zadužbinu i grobnicu. Belomermerna Bogorodičina crkva spaja romaničko i vizantijsko graditeljstvo. Od 1986. godine manastir je na Uneskovoj listi svetske baštine.
Kako je izgledala kad je podignuta

Minijatura i original
Galerija
Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Studenicom u dolini reke Studenice. Obratite pažnju na beli mermer i na ukrašene portale i prozore.
Istorija
U šumi na padinama Golije, u predelu koji je nekada bio lovište, Stefan Nemanja je podigao manastir u kome je želeo da počiva. Tu je njegov sin Sava kasnije doneo očeve mošti i napisao pravila monaškog života. Od XII veka do danas monasi u Studenici nisu prekidali svoj život.
Pročitaj celoPrikaži manje
Veliki župan Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića, počeo je da gradi Studenicu krajem XII veka. Glavna crkva, posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, podizana je od 1186. godine. Kada su radovi završeni, u proleće 1196. godine, Nemanja je na državnom saboru predao presto sinu Stefanu i povukao se u svoju zadužbinu.
Ubrzo je otišao na Svetu goru, gde se zamonašio pod imenom Simeon i gde je umro. Njegov najmlađi sin Sava preneo je 1207. godine očeve mošti iz Hilandara u Studenicu. Nad očevim grobom Sava je izmirio zavađenu braću, Stefana i Vukana. Kasnije se Nemanja poštuje kao Sveti Simeon Mirotočivi.
Kao iguman, Sava je oko 1208. godine napisao Studenički tipik, pravila po kojima je živelo bratstvo manastira. Prvi deo Tipika je žitije ktitora, Svetog Simeona. Pod Savinim staranjem Studenica je postala duhovno, kulturno i bolničko središte srpske države. Stefan i Vukan doveli su najbolje slikare, koji su oslikali Bogorodičinu crkvu. Najpoznatija freska, Raspeće Hristovo, smatra se jednim od najvećih dostignuća srednjovekovne umetnosti.
I drugi Nemanjići ostavljali su svoj trag u Studenici. Kralj Radoslav je dozidao veliku pripratu, a kralj Milutin je 1314. godine podigao malu crkvu Svetih Joakima i Ane, koju narod zove Kraljeva crkva. Studenica je služila kao uzor mnogim vladarima, koji su svoje grobne crkve gradili po ugledu na Bogorodičinu.
Posle pada srpske despotovine 1459. godine Turci su često napadali manastir. Freske Bogorodičine crkve obnovljene su 1569. godine, ali su početkom XVII veka požar i zemljotres uništili mnoge dokumente i umetnička dela. Obnova je počela u XIX veku, u vreme kneza Miloša, a posle Drugog svetskog rata služba zaštite spomenika obnovila je trpezariju, konake i kamenu plastiku crkve.
Studenica je nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja, a Unesko ju je 1986. godine upisao na Listu svetske baštine. Nalazi se 57 kilometara južno od Kraljeva i pripada Eparhiji žičkoj. Zaštitni radovi se izvode neprekidno.
Ličnosti i događaji
Ktitor · oko 1113–1199
Stefan Nemanja (Sveti Simeon)
Veliki župan Srbije od 1166. do 1196. godine i rodonačelnik Nemanjića. Ujedinio je gotovo sve srpske oblasti u jednu državu. Podigao je Studenicu kao svoju zadužbinu i grobnicu. Zamonašio se pod imenom Simeon, a Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao Svetog Simeona Mirotočivog.Iguman Studenice · oko 1175–1235
Sveti Sava
Nemanjin najmlađi sin, rođen kao Rastko. Kao iguman Studenice doneo je 1207. godine očeve mošti iz Hilandara i napisao Studenički tipik. Godine 1219. postao je prvi arhiepiskop samostalne srpske crkve.Naslednik i ktitor živopisa · oko 1166–1227
Stefan Prvovenčani
Nemanjin sin, kome je otac 1196. godine u Studenici predao presto. Sa bratom Vukanom doveo je slikare za Bogorodičinu crkvu. Sahranjen je u Studenici.Ktitor Kraljeve crkve · oko 1253–1321
Kralj Milutin
Nemanjin praunuk, kralj Srbije od 1282. do 1321. godine. U porti Studenice podigao je 1314. godine crkvu Svetih Joakima i Ane, poznatu kao Kraljeva crkva.Događaj · 1196
Sabor u Studenici
Nemanja na državnom saboru predaje presto sinu Stefanu i povlači se u manastir.Događaj · 1207
Prenos Nemanjinih moštiju
Sava donosi očeve mošti iz Hilandara u Studenicu i miri braću Stefana i Vukana.Događaj · oko 1208
Studenički tipik
Sava piše pravila monaškog života za bratstvo Studenice, sa žitijem Svetog Simeona na početku.Događaj · 1314
Kraljeva crkva
Kralj Milutin podiže u porti crkvu Svetih Joakima i Ane.Događaj · 1986
Svetska baština
Unesko upisuje manastir Studenicu na Listu svetske baštine.
Iz književnosti
Prvu jesam sagradio crkvu Studenicu ispod Brvenika Roditelju caru Simeunu, Da se njemu poje leturđija Bez promene do suda strašnoga;
U narodnoj pesmi „Sveti Savo“ gospoda na zboru u Kruševcu pitaju se gde je nestalo Nemanjino blago. Sava odgovara da ga je potrošio na zadužbine, a prva među njima je Studenica. Pesma slobodno menja istoriju – crkvu je podigao sam Nemanja – ali pamti ono najvažnije: Studenica je zadužbina podignuta za spomen rodonačelnika Nemanjića.
Arhitektura
Raška škola
Bogorodičina crkva u Studenici smatra se začetnikom i najboljim predstavnikom raškog stila, u kome se spajaju romaničko graditeljstvo zapada i vizantijsko graditeljstvo istoka. Gradili su je majstori romanike sa jadranske obale.
Crkva ima jedan brod sa kupolom. Na istoku je trostrana apsida, na severu i jugu su predvorja, a na zapadu velika priprata koju je dozidao kralj Radoslav. Fasade su od blokova belog mermera, dok je unutrašnjost obložena sedrom (tufom). Oko portala i prozora nalazi se najbogatija romanička kamena plastika u srpskoj umetnosti. Uz južni portal je sunčanik, na kome senka umesto na brojeve pada na slova.
Kompleks okružuje bedem. U njemu su još Kraljeva crkva, mala crkva Svetog Nikole, temelji crkve Svetog Jovana, trpezarija i konaci.
Gde je original
Kraljevo · UNESKO svetska baština
Povezani spomenici
Izvori(7)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Studenica (SK 158), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Manastir Studenica, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31732726 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Stefan Nemanja, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31719135 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Sveti Sava, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31089418 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Narodna pesma, Sveti Savo, u: Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića (SANU), Srpska akademija nauka i umetnosti; tekst prema Vikizvorniku, revizija 39751
- Vikipedija (sr), Stefan Nemanjić, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31684135 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Stefan Milutin, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31740188 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026

