Pređi na sadržaj
Minijatura Tronoše sa bočne strane: kamena crkva sa kupolom i visoki zvonik sa tamnom kapom.
NemanjićiSagrađena 1559.

Tronoša

Manastir sa crkvom Vavedenja Presvete Bogorodice, u Jadru kod Loznice · Korenita, Loznica

Tronoša kod Loznice prema predanju potiče iz vremena kralja Dragutina, a današnja crkva Vavedenja Bogorodice podignuta je 1559. godine. U manastirskoj školi učio je dečak Vuk Karadžić, a ovde je nastao i Tronoški letopis.

Kako je izgledala kad je podignuta

Tronoša — Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje.
Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje. Privremena ilustracija, generisana računarom.

Minijatura i original

Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Tronošom kod Loznice. Obratite pažnju na kube i barokni toranj zvonika.

Istorija

U šumovitom Jadru, u gornjem delu sela Korenite, nalazi se manastir za koji narod ima više priča o postanku nego što ima sačuvanih dokumenata. Predanje ga vezuje za Nemanjiće, narodna pesma za braću Jugoviće, a sigurno je da današnja crkva stoji od 1559. godine. Ovde je, krajem XVIII veka, dečak Vuk Karadžić naučio da čita i piše.

Pročitaj celoPrikaži manje

Tronoša se nalazi u Gornjoj mali sela Korenite, 17 kilometara jugozapadno od Loznice. Njeni počeci obavijeni su predanjem. Tronoški letopis iz 1791. godine kao ktitora manastira pominje kraljicu Katalinu, ženu kralja Dragutina, a osnivanje se po tome smešta u 1317. godinu.

Narodna pesma nudi svoje objašnjenje. U pesmi „Miloš u Latinima“ Tronoša je „zadužbina braće Jugovića“, junaka kosovske legende.

Čvrsto tlo istorije počinje 1559. godine. Tada je, zaslugom igumana Pajsija sa bratstvom i monaha Arsenija i Genadija iz manastira Papraće, podignuta crkva posvećena Vavedenju Bogorodice. Građena je po uzoru na stare raške hramove. Crkva je oslikana još u XVI veku, ali od tog živopisa sačuvani su samo fragmenti na zapadnom zidu priprate.

U vreme kneza Miloša manastir je obnovljen. Godine 1834. crkvu su ponovo oslikali moleri Mihailo Konstantinović iz Bitolja i Nikola Janković iz Ohrida, koji su radili za najuglednije ktitore u Kneževini Srbiji. Iste godine Nikola Janković izradio je i rezbariju i većinu ikona za ikonostas. U XIX veku uz crkvu je, sa zapadne strane, dozidan kameni zvonik sa visokim baroknim tornjem.

Tronoša je bila i škola. Pre 1804. godine u Srbiji skoro da nije bilo svetovnih škola: deca su učila po manastirima, kod kaluđera. Vuk Stefanović Karadžić, rođen 1787. godine u obližnjem Tršiću, išao je prvo u školu u Loznici, a zatim se kao manastirski đak učio u Tronoši. Kasnije je sam opisao kako su đaci zimi učili u sobi koja se u Tronoši zvala „džagara“.

Manastir je stradao u Drugom svetskom ratu, kada su uništeni i mnogi rukopisi. Danas je Tronoša ženski manastir Eparhije šabačke. U njemu je izložen deo nekadašnje riznice i postavka o školskim danima Vuka Karadžića. Nepokretno je kulturno dobro od velikog značaja.

Ličnosti i događaji

  • Ktitorka po predanju · XIII–XIV vek

    Kraljica Katalina

    Ugarska princeza, žena srpskog kralja Dragutina. Tronoški letopis iz 1791. godine pominje je kao ktitorku manastira.
  • Graditelj crkve · XVI vek

    Iguman Pajsije

    Iguman Tronoše zaslugom koga je, sa bratstvom i monasima Arsenijem i Genadijem iz Papraće, 1559. godine podignuta današnja crkva Vavedenja Bogorodice.
  • Đak manastirske škole · 1787–1864

    Vuk Stefanović Karadžić

    Rođen u Tršiću, nedaleko od Tronoše. Posle škole u Loznici učio je u manastiru Tronoši, gde je naučio da čita i piše. Postao je reformator srpskog jezika i pisma i sakupljač narodnih pesama.
  • Moler i rezbar · XIX vek

    Nikola Janković

    Slikar iz Ohrida koji je 1834. godine, sa Mihailom Konstantinovićem iz Bitolja, oslikao crkvu i izradio rezbariju i većinu ikona ikonostasa.
  • Događaj · 1317

    Osnivanje po predanju

    Prema Tronoškom letopisu, ktitorka je kraljica Katalina, žena kralja Dragutina.
  • Događaj · 1559

    Podizanje današnje crkve

    Iguman Pajsije sa monasima iz Papraće podiže crkvu Vavedenja Bogorodice.
  • Događaj · 1791

    Tronoški letopis

    U manastiru nastaje letopis koji beleži istoriju i predanja o Tronoši.
  • Događaj · 1834

    Novi živopis i ikonostas

    Obnova u vreme kneza Miloša: moleri iz Bitolja i Ohrida oslikavaju crkvu.

Iz književnosti

a zimi pošto bi svi ujutru donijeli drva, i potom veći napojili kaluđerske konje, a manji počistili sobe, skupili bi se u kaku sobu (koja se u Tronoši zvala džagara) te bi im kakav kaluđer ili đakon pokazivao da uče čitati
— Vuk Stefanović Karadžić, Život i običaji naroda srpskoga, VIII. Zakon ili vjera – Škola, 1867

Ovako Vuk Karadžić, u knjizi „Život i običaji naroda srpskoga“, opisuje manastirsku školu kakvu je i sam pohađao. Leti su manji đaci čuvali stoku i radili u polju, a učilo se tek zimi.

Da vidite lijepu Tronošu Kod Loznice na r'jeci Tronoši, Zadužbinu braće Jugovića
— Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga

U narodnoj pesmi „Miloš u Latinima“ Miloš Obilić nabraja najlepše srpske manastire. Tronošu narodni pevač pripisuje braći Jugovićima.

Arhitektura

Raška škola

Crkva Vavedenja koncipovana je po uzoru na hramove raškog graditeljskog tipa. To je jednobrodna građevina sa transeptom, petostranom oltarskom apsidom na istoku i pripratom na zapadnoj strani, zasvedena poluobličastim svodovima.

Nad presekom naosa i transepta diže se kupola sa osam vertikalnih polja, odeljenih plitkim pilastrima koji su u vrhu povezani frizom slepih arkadica. U sredini svakog polja nalazi se uzan, izdužen prozor. Portali i prozori pažljivo su oblikovani dvostepenim zasecanjem u zidnu masu. Sa zapadne strane je kameni zvonik iz XIX veka, sa visokim baroknim tornjem.

Gde je original

Korenita, Loznica

Otvori u Google mapama

Povezani spomenici

Izvori(5)
  1. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Tronoša (SK 363), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  2. Vikipedija (sr), Manastir Tronoša, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  3. Jovan Skerlić, Vuk St. Karadžić, I, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 143334, 1913
  4. Vuk Stefanović Karadžić, Život i običaji naroda srpskoga, VIII. Zakon ili vjera – Škola, U nakladi Ane udove V. S. Karadžića, Beč; tekst prema Vikizvorniku, revizija 139068, 1867
  5. Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 15152