
Tronoša
Manastir sa crkvom Vavedenja Presvete Bogorodice, u Jadru kod Loznice · Korenita, Loznica
Tronoša kod Loznice prema predanju potiče iz vremena kralja Dragutina, a današnja crkva Vavedenja Bogorodice podignuta je 1559. godine. U manastirskoj školi učio je dečak Vuk Karadžić, a ovde je nastao i Tronoški letopis.
Kako je izgledala kad je podignuta

Minijatura i original
Galerija
Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Tronošom kod Loznice. Obratite pažnju na kube i barokni toranj zvonika.
Istorija
U šumovitom Jadru, u gornjem delu sela Korenite, nalazi se manastir za koji narod ima više priča o postanku nego što ima sačuvanih dokumenata. Predanje ga vezuje za Nemanjiće, narodna pesma za braću Jugoviće, a sigurno je da današnja crkva stoji od 1559. godine. Ovde je, krajem XVIII veka, dečak Vuk Karadžić naučio da čita i piše.
Pročitaj celoPrikaži manje
Tronoša se nalazi u Gornjoj mali sela Korenite, 17 kilometara jugozapadno od Loznice. Njeni počeci obavijeni su predanjem. Tronoški letopis iz 1791. godine kao ktitora manastira pominje kraljicu Katalinu, ženu kralja Dragutina, a osnivanje se po tome smešta u 1317. godinu.
Narodna pesma nudi svoje objašnjenje. U pesmi „Miloš u Latinima“ Tronoša je „zadužbina braće Jugovića“, junaka kosovske legende.
Čvrsto tlo istorije počinje 1559. godine. Tada je, zaslugom igumana Pajsija sa bratstvom i monaha Arsenija i Genadija iz manastira Papraće, podignuta crkva posvećena Vavedenju Bogorodice. Građena je po uzoru na stare raške hramove. Crkva je oslikana još u XVI veku, ali od tog živopisa sačuvani su samo fragmenti na zapadnom zidu priprate.
U vreme kneza Miloša manastir je obnovljen. Godine 1834. crkvu su ponovo oslikali moleri Mihailo Konstantinović iz Bitolja i Nikola Janković iz Ohrida, koji su radili za najuglednije ktitore u Kneževini Srbiji. Iste godine Nikola Janković izradio je i rezbariju i većinu ikona za ikonostas. U XIX veku uz crkvu je, sa zapadne strane, dozidan kameni zvonik sa visokim baroknim tornjem.
Tronoša je bila i škola. Pre 1804. godine u Srbiji skoro da nije bilo svetovnih škola: deca su učila po manastirima, kod kaluđera. Vuk Stefanović Karadžić, rođen 1787. godine u obližnjem Tršiću, išao je prvo u školu u Loznici, a zatim se kao manastirski đak učio u Tronoši. Kasnije je sam opisao kako su đaci zimi učili u sobi koja se u Tronoši zvala „džagara“.
Manastir je stradao u Drugom svetskom ratu, kada su uništeni i mnogi rukopisi. Danas je Tronoša ženski manastir Eparhije šabačke. U njemu je izložen deo nekadašnje riznice i postavka o školskim danima Vuka Karadžića. Nepokretno je kulturno dobro od velikog značaja.
Ličnosti i događaji
Ktitorka po predanju · XIII–XIV vek
Kraljica Katalina
Ugarska princeza, žena srpskog kralja Dragutina. Tronoški letopis iz 1791. godine pominje je kao ktitorku manastira.Graditelj crkve · XVI vek
Iguman Pajsije
Iguman Tronoše zaslugom koga je, sa bratstvom i monasima Arsenijem i Genadijem iz Papraće, 1559. godine podignuta današnja crkva Vavedenja Bogorodice.Đak manastirske škole · 1787–1864
Vuk Stefanović Karadžić
Rođen u Tršiću, nedaleko od Tronoše. Posle škole u Loznici učio je u manastiru Tronoši, gde je naučio da čita i piše. Postao je reformator srpskog jezika i pisma i sakupljač narodnih pesama.Moler i rezbar · XIX vek
Nikola Janković
Slikar iz Ohrida koji je 1834. godine, sa Mihailom Konstantinovićem iz Bitolja, oslikao crkvu i izradio rezbariju i većinu ikona ikonostasa.Događaj · 1317
Osnivanje po predanju
Prema Tronoškom letopisu, ktitorka je kraljica Katalina, žena kralja Dragutina.Događaj · 1559
Podizanje današnje crkve
Iguman Pajsije sa monasima iz Papraće podiže crkvu Vavedenja Bogorodice.Događaj · 1791
Tronoški letopis
U manastiru nastaje letopis koji beleži istoriju i predanja o Tronoši.Događaj · 1834
Novi živopis i ikonostas
Obnova u vreme kneza Miloša: moleri iz Bitolja i Ohrida oslikavaju crkvu.
Iz književnosti
a zimi pošto bi svi ujutru donijeli drva, i potom veći napojili kaluđerske konje, a manji počistili sobe, skupili bi se u kaku sobu (koja se u Tronoši zvala džagara) te bi im kakav kaluđer ili đakon pokazivao da uče čitati
Ovako Vuk Karadžić, u knjizi „Život i običaji naroda srpskoga“, opisuje manastirsku školu kakvu je i sam pohađao. Leti su manji đaci čuvali stoku i radili u polju, a učilo se tek zimi.
Da vidite lijepu Tronošu Kod Loznice na r'jeci Tronoši, Zadužbinu braće Jugovića
U narodnoj pesmi „Miloš u Latinima“ Miloš Obilić nabraja najlepše srpske manastire. Tronošu narodni pevač pripisuje braći Jugovićima.
Arhitektura
Raška škola
Crkva Vavedenja koncipovana je po uzoru na hramove raškog graditeljskog tipa. To je jednobrodna građevina sa transeptom, petostranom oltarskom apsidom na istoku i pripratom na zapadnoj strani, zasvedena poluobličastim svodovima.
Nad presekom naosa i transepta diže se kupola sa osam vertikalnih polja, odeljenih plitkim pilastrima koji su u vrhu povezani frizom slepih arkadica. U sredini svakog polja nalazi se uzan, izdužen prozor. Portali i prozori pažljivo su oblikovani dvostepenim zasecanjem u zidnu masu. Sa zapadne strane je kameni zvonik iz XIX veka, sa visokim baroknim tornjem.
Gde je original
Korenita, Loznica
Povezani spomenici
Izvori(5)
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Tronoša (SK 363), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Vikipedija (sr), Manastir Tronoša, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
- Jovan Skerlić, Vuk St. Karadžić, I, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 143334, 1913
- Vuk Stefanović Karadžić, Život i običaji naroda srpskoga, VIII. Zakon ili vjera – Škola, U nakladi Ane udove V. S. Karadžića, Beč; tekst prema Vikizvorniku, revizija 139068, 1867
- Vuk Stefanović Karadžić (sakupio i izdao), Miloš u Latinima, u: Srpske narodne pjesme, knjiga druga, Tekst prema Vikizvorniku, revizija 15152
