Pređi na sadržaj
Minijatura Hrama Svetog Save na kružnom postolju: velika centralna kupola i polukupole oko nje; u pozadini zastava sa grbom Beograda.
Savremeno dobaSagrađena 1935–2020.

Hram Svetog Save

Saborni hram na Vračaru, na mestu gde su spaljene mošti Svetog Save · Beograd (Vračar)

Hram Svetog Save na Vračaru u Beogradu podignut je na mestu gde su Turci 1594. godine spalili mošti prvog srpskog arhiepiskopa. Građen je sa prekidima skoro ceo XX vek, a mozaik u unutrašnjosti dovršen je 2020. godine. Jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na svetu.

Kako je izgledala kad je podignuta

Hram Svetog Save — Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje.
Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje. Privremena ilustracija, generisana računarom.

Minijatura i original

Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravim Hramom Svetog Save na Vračaru. Obratite pažnju na centralnu kupolu i četiri zvonika.

Istorija

Godine 1594. Turci su mošti Svetog Save doneli iz manastira Mileševe u Beograd i spalili ih na Vračaru. Tri veka kasnije Srbi su odlučili da baš na tom mestu podignu hram svom prvom arhiepiskopu. Gradnja je trajala, sa dugim prekidima, skoro čitav XX vek.

Pročitaj celoPrikaži manje

Sveti Sava, prvi srpski arhiepiskop i prosvetitelj, sahranjen je u manastiru Mileševi, gde su njegove mošti počivale od 1237. godine. Krajem XVI veka Srbi su se dizali na ustanke, noseći na zastavama njegov lik. Veliki vezir Sinan-paša naredio je zato da se mošti prenesu u Beograd, gde su na Vračaru spaljene 27. aprila 1594. godine.

Tri stotine godina kasnije, 1895. godine, stotinu uglednih Beograđana, na čelu sa mitropolitom Mihailom, osnovalo je Društvo za podizanje hrama Svetog Save na Vračaru. Prvi konkurs za projekat, raspisan 1905. godine, nije uspeo: nijedan od pet radova nije prihvaćen. Ratovi od 1912. do 1918. godine odložili su posao.

Na novom konkursu 1926. godine druga nagrada dodeljena je arhitekti Bogdanu Nestoroviću. Izrada projekta poverena je njemu i arhitekti Aleksandru Deroku, poznavaocu srednjovekovne umetnosti. Gradnja je počela 1935. godine. Iste godine, prema projektu ruskog arhitekte Viktora Lukomskog, podignuta je i mala crkva Svetog Save pored gradilišta.

Drugi svetski rat prekinuo je radove 1941. godine. Posle rata nove vlasti dugo nisu dozvoljavale da se gradnja nastavi: tek posle 88 molbi patrijarha Germana, 1984. godine, dobijena je dozvola. Nastavak gradnje vodio je arhitekta Branko Pešić. Liturgiji u zidinama hrama, 12. maja 1985. godine, prisustvovalo je oko 12.000 vernika u hramu i još oko 80.000 u porti.

Najveći poduhvat bila je kupola teška 4.000 tona. Izlivena je na zemlji, a zatim, zajedno sa bakarnim pokrivačem i pozlaćenim krstom, hidrauličnim dizalicama podignuta na zidove, na visinu od 40 metara. Podizanje je završeno uoči Vidovdana, 26. juna 1989. godine.

Spoljašnji radovi, sa oblaganjem fasade belim mermerom, završeni su 2004. godine. Unutrašnjost je, prema prvobitnoj zamisli, ukrašena mozaikom. Projekat je ostvarila Ruska akademija umetnosti pod rukovodstvom akademika Nikolaja Muhina; preko 15.000 kvadratnih metara mozaika dovršeno je od 2016. do 2020. godine. Pod hramom je kripta sa crkvom Svetog kneza Lazara, u kojoj se sahranjuju srpski patrijarsi.

Hram je deo Svetosavskog platoa, koji je 2021. godine utvrđen za prostornu kulturno-istorijsku celinu.

Ličnosti i događaji

  • Prvi srpski arhiepiskop · oko 1175–1236

    Sveti Sava

    Nemanjin sin Rastko, monah, prvi arhiepiskop autokefalne srpske crkve i prosvetitelj. Sahranjen je u Mileševi, odakle su njegove mošti prenete u Beograd i spaljene na Vračaru. Hram je njegov kenotaf – simbolično grobno obeležje.
  • Arhitekta · 1901–1975

    Bogdan Nestorović

    Profesor arhitekture čiji je rad nagrađen na konkursu 1926. godine. Sa Aleksandrom Derokom autor je projekta hrama, koji je ostao osnov svih kasnijih radova.
  • Arhitekta · 1894–1988

    Aleksandar Deroko

    Arhitekta i vrstan poznavalac srednjovekovne umetnosti. Sa Nestorovićem je projektovao hram; po njegovim crtežima obrađeni su prvi kapiteli.
  • Obnovitelj gradnje · patrijarh 1958–1990

    Patrijarh German

    Po dolasku na čelo Srpske pravoslavne crkve obnovio je ideju o nastavku gradnje. Posle 88 odbijenih molbi, dozvolu je dobio 1984. godine.
  • Protomajstor · XX vek

    Branko Pešić

    Profesor arhitekture koga je patrijarh German 1984. godine imenovao za protomajstora. Prilagodio je prvobitni projekat novim materijalima i tehnikama i vodio podizanje kupole.
  • Događaj · 1594

    Spaljivanje moštiju

    Po naređenju Sinan-paše mošti Svetog Save spaljene su na Vračaru.
  • Događaj · 1895

    Društvo za podizanje hrama

    Beograđani osnivaju društvo sa ciljem da se hram podigne na mestu spaljivanja moštiju.
  • Događaj · 1935

    Početak gradnje

    Počinju radovi po projektu Nestorovića i Deroka; 1941. prekida ih rat.
  • Događaj · 1989

    Podizanje kupole

    Kupola od 4.000 tona podignuta je na zidove uoči Vidovdana.
  • Događaj · 2016–2020

    Mozaik

    Ruski i srpski majstori oblažu unutrašnjost hrama mozaikom.

Iz književnosti

Ali se pri tom Turci prevariše. Oni spališe samo mrtvo telo svetiteljevo; a rodoljubivi duh njegov živi u celom sklopu Srpske Pravoslavne Crkve i stalno zagrejava sva srpska srca žarkom ljubavlju za narod i veru svoju.
— Radoslav Grujić, Pravoslavna srpska crkva, prvi deo – Stara srpska crkva, 1921

Ovako je crkveni istoričar Radoslav Grujić 1921. godine pisao o spaljivanju moštiju na Vračaru. Hram koji danas stoji na tom mestu odgovor je na istu misao: vatra nije uništila sećanje na Svetog Savu.

Društvo za podizanje hrama Svetog Save osniva se sa zadatkom da ostvari davnašnju želju vaskolikog Srpstva podizanjem velelepnog Hrama na Vračaru, kao mestu na kojem su spaljene svete mošti Božjeg ugodnika i prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja.
— Hram Svetog Save, Istorijat Hrama Svetog Save, 2026

Tako glasi prvi član Pravila Društva osnovanog 1895. godine. Od te reči do osvećenog hrama prošlo je više od jednog veka.

Arhitektura

Srpsko-vizantijski stil

Konkurs iz 1926. godine tražio je hram „u slobodno modernizovanom srpsko-vizantijskom stilu Lazareve epohe“, za 6.000 vernika. Kao uzori razmatrani su carigradska Sveta Sofija i Gračanica. Danas hram u osnovi ima oblik grčkog krsta sa kupolom nad naosom. Dugačak je 91 metar u pravcu istok–zapad i 81 metar u pravcu sever–jug; visina do kupole je 65 metara, a sa krstom 79 metara. Unutrašnji prostor je jedinstven, bez pregrada.

Fasada je obložena belim mermerom, a završni venci oko kupola i polukupola izvedeni su od crvenog granita. Na hramu se vide četiri zvonika, osam malih kula i pet konhi. Kupola ima unutrašnji prečnik 30,5 metara; sa kružnom galerijom spolja 39,5 metara.

Gde je original

Beograd (Vračar)

Otvori u Google mapama

Povezani spomenici

Izvori(7)
  1. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Svetosavski plato u Beogradu (PKIC 93), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  2. Hram Svetog Save, Istorijat Hrama Svetog Save, Hram Svetog Save, Beograd (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  3. Hram Svetog Save, Arhitektura i gradnja Hrama, Hram Svetog Save, Beograd (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  4. Hram Svetog Save, Fasada Hrama Svetog Save, Hram Svetog Save, Beograd (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  5. Hram Svetog Save, Kupola Hrama Svetog Save, Hram Svetog Save, Beograd (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  6. Radoslav Grujić, Pravoslavna srpska crkva, prvi deo – Stara srpska crkva, Beograd (fototipsko izdanje Kragujevac 1995); tekst prema Vikizvorniku, revizija 48783, 1921
  7. Vikipedija (sr), Hram Svetog Save, Vikipedija na srpskom jeziku (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026