Pređi na sadržaj
Minijatura Gračanice, pogled spreda: ulazna strana sa lučnim otvorima priprate i pet kupola iznad nje, na postolju sa natpisom „Gračanica“.
NemanjićiSagrađena oko 1315–1321.

Gračanica

Manastir Uspenja Presvete Bogorodice, zadužbina kralja Milutina · Gračanica

Gračanicu je podigao kralj Milutin i oslikao do 1321. godine. Petokupolna crkva sa osnovom upisanog krsta spada u vrhunska ostvarenja srpske srednjovekovne arhitekture. Na njenim zidovima je i čuveni portret kraljice Simonide. Od 2006. deo je Uneskove svetske baštine.

Kako je izgledala kad je podignuta

Gračanica — Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje.
Umetnička rekonstrukcija izgleda pri završetku gradnje. Privremena ilustracija, generisana računarom.

Minijatura i original

Prevucite klizač i uporedite minijaturu sa pravom Gračanicom. Obratite pažnju na pet kupola i na smenjivanje kamena i opeke.

Istorija

Desetak kilometara od Prištine uzdiže se crkva sa pet kupola, jedno od vrhunskih ostvarenja srpske srednjovekovne arhitekture. Podigao ju je kralj Milutin, jedan od najmoćnijih srpskih vladara srednjeg veka. Posvetio ju je Uspenju Presvete Bogorodice.

Pročitaj celoPrikaži manje

Na mestu Gračanice ranije se nalazila starija crkva, sedište Lipljanske episkopije. Kralj Stefan Uroš II Milutin, koji je vladao Srbijom od 1282. do 1321. godine, podigao je na tom mestu novu crkvu u drugoj deceniji XIV veka. Njeno podizanje obično se smešta u godine oko 1315–1321. Zadužbinu je bogato obdario imanjima i povlasticama, a o tome svedoči i tekst Milutinove povelje ispisan na zidu crkve.

Crkvu su oslikali čuveni slikari iz Soluna, Mihailo i Evtihije, koji su živopis završili do 1321. godine – godine Milutinove smrti. Među freskama su portreti samog kralja i njegove supruge Simonide, ćerke vizantijskog cara Andronika II Paleologa. Milutin i Simonida prikazani su kao vladari po volji Božjoj: anđeli im s neba donose krune. U priprati su naslikani rodoslovno stablo Nemanjića i Strašni sud.

U XIV i XV veku Gračanica je bila značajno duhovno i umetničko središte. U XIV veku crkvi je dozidana spoljna priprata. Sredinom XV veka oblast je potpala pod osmansku vlast, ali je manastir ostao sedište Lipljanske eparhije. Godine 1539. u manastiru je osnovana Gračanička štamparija, u kojoj je priređen Gračanički oktoih. Oko 1570. godine oslikana je spoljna priprata, u kojoj su i portreti srpskih arhiepiskopa i patrijaraha.

Krajem XVII i početkom XVIII veka manastir je opljačkan, a monaški život se privremeno ugasio, pa je crkva služila kao parohijska. Obnova manastira i porte izvedena je od 1937. do početka 1941. godine. Posle Drugog svetskog rata Gračanica je postala ženski manastir, u kome monahinje i danas žive.

Od 1999. godine u Gračanici je sedište episkopa raško-prizrenskog. Manastir je nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Unesko ga je 2006. godine upisao na Listu svetske baštine, kao deo dobra „Srednjovekovni spomenici na Kosovu“, i istovremeno na Listu ugrožene svetske baštine.

Ličnosti i događaji

  • Ktitor · oko 1253–1321

    Kralj Milutin

    Stefan Uroš II Milutin, kralj Srbije od 1282. do 1321. godine, jedan od najmoćnijih srpskih vladara srednjeg veka. Bio je veliki ktitor: podigao je ili obnovio mnoge crkve. U Gračanici je naslikan kako mu anđeli s neba donose krunu.
  • Kraljica · 1294 – posle 1345

    Kraljica Simonida

    Ćerka vizantijskog cara Andronika II Paleologa. Udata je za kralja Milutina kao garancija mira između Vizantije i Srbije. Njen portret u Gračanici inspirisao je pesmu Milana Rakića „Simonida“. Umrla je kao monahinja u Carigradu.
  • Slikari · XIV vek

    Mihailo i Evtihije

    Čuveni slikari iz Soluna, koji su radili za kralja Milutina. Živopis Gračanice završili su do 1321. godine.
  • Događaj · oko 1315–1321

    Podizanje crkve

    Kralj Milutin gradi novu crkvu na mestu starijeg sedišta Lipljanske episkopije.
  • Događaj · 1321

    Završetak živopisa

    Mihailo i Evtihije završavaju freske u crkvi.
  • Događaj · 1539

    Gračanička štamparija

    U manastiru počinje da radi štamparija u kojoj je priređen Gračanički oktoih.
  • Događaj · 2006

    Svetska baština

    Unesko upisuje Gračanicu na Listu svetske baštine, kao deo dobra „Srednjovekovni spomenici na Kosovu“.

Iz književnosti

I kao zvezde ugašene, koje Čoveku ipak šalju svetlost svoju, I čovek vidi sjaj, oblik, i boju Dalekih zvezda što već ne postoje,

Tako na mene, sa mračnoga zida, Na iščađaloj i starinskoj ploči, Sijaju sada, tužna Simonida, — Tvoje već davno iskopane oči!

— Milan Rakić, Simonida (Freska u Gračanici)

Pesma Milana Rakića „Simonida“ nosi podnaslov „Freska u Gračanici“. Pesnik stoji pred oštećenim portretom kraljice, kome su nekada iskopane oči, i poredi ih sa zvezdama koje još svetle iako su davno ugasle.

Arhitektura

Srpsko-vizantijski stil

Gračanica je petokupolna crkva sa osnovom upisanog krsta i spada u vrhunska arhitektonska ostvarenja svoje epohe. Ima tri apside. Zidana je od tesanog kamena, koji se smenjuje sa dvostrukim i trostrukim redovima opeke. Nad sredinom crkve diže se glavna kupola, a četiri manje kupole raspoređene su oko nje.

Unutrašnjost je gotovo u celini oslikana. U centralnoj kupoli je Hrist Svedržitelj, a ispod njega Nebeska liturgija, proroci i jevanđelisti. U manastiru se čuva i velika ikona Hrista Milostivog iz XIV veka, visoka 269 centimetara.

Gde je original

Gračanica · UNESKO svetska baština

Otvori u Google mapama

Povezani spomenici

Izvori(5)
  1. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd, Manastir Gračanica (SK 1367), Informacioni sistem nepokretnih kulturnih dobara, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  2. Vikipedija (sr), Manastir Gračanica, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31703833 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  3. Vikipedija (sr), Stefan Milutin, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 31740188 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  4. Vikipedija (sr), Simonida, Vikipedija na srpskom jeziku, revizija 30679765 (pristupljeno 4. 10. 2026), 2026
  5. Milan Rakić, Simonida (Freska u Gračanici), Tekst prema Vikizvorniku, revizija 61395